Vlada je veoma problematičnim rješenjima u nacrtu zakona o stečaju i formalno pripremila teren da imovinu Jadranskog brodogradilišta u Bijeloj, umjesto na javnom tenderu, proda kroz stečaj za svega nekoliko miliona eura, iako je akcionarski kapital kompanije na kraju prošle godine iznosio oko 31 milion eura, pokazuje analiza Istraživačkog centra MANS-a.
– Od 2006. godine Vlada je četiri puta neuspješno pokušavala na tenderima da proda većinski paket akcija u Jadranskom brodogradilištu, za koje je zainteresovan kanadski milijarder Piter Mank, koji planira promjenu osnovne djelatnosti iz remonta svih vrsta brodova u remont jahti. Iz Savjeta za privatizaciju nedavno je najavljeno da će kroz stečaj prodati imovinu brodogradilišta, a u međuvremenu je izmijenjen i Zakon o stečaju, za koji je javna rasprava završena prošlog vikenda – navode iz MANS-a.
Kako podsjećaju iz te NVO, izmjenama je predviđeno da stečajni upravnik imovinu kompanije na prvoj prodaji nudi po cijeni stvarne vrijednosti, a na svakom narednom oglasu cijenu može da snizi za petinu. Na kraju, kako su kazali iz te NVO, stečajna uprava može da proda imovinu i ispod petine vrijednosti, po principu najviše ponuđene cijene.
– Na primjeru Jadranskog brodogradilišta to znači da se imovina kompanije može prodati za svega nekoliko miliona eura, što je naročito problematično ne samo kada se ima u vidu da je stvarna vrijednost višestruko veća, već i što budući kupac ne mora preuzeti nikakvu obavezu u pogledu socijalnog programa za radnike. Pored toga, Vlada se na teret građana već kreditno zadužila za 13 miliona eura kako bi lokaciju brodogradilišta očistila od grita (opasni industrijski otpad koji nastaje remontom brodova) umjesto da to bude obaveza budućeg vlasnika, pa bi tako u krajnjem prodaja Jadranskog brodogrališta daleko više koštala državu, a njegova imovina faktički bi bila poklonjena budućem kupcu – tvrde u MANS-u.
Brodogradilište u Bijeloj prostire se u lučkoj zoni na teritoriji od preko 134 hiljade kvadrata i obuhvata morski akvatorijum od oko 281 hiljadu kvadrata. Nekretnine preduzeća su u državnoj svojini, jer se nalaze u zoni morskog dobra i lučkog područja, a Jadransko brodogradilište ima pravo koncesije do decembra 2040. godine, po osnovu ugovora zaključenog sa Vladom.
– Upravo su dobijanje koncesije i odvoženje grita iz brodogradilišta bili ključni zahtjevi kompanija povezanih sa Piterom Mankom na ranijim tenderima, na kojima je Savjet za privatizaciju oglašavao prodaju većinskog paketa akcija u Jadranskom brodogradilištu. Od prvog tendera koji je objavljen 2006. do poslednjeg u januaru 2014. Savjet za privatizaciju je uslove tendera prilagodio zahtjevu Manka da se osnovna djelatnost brodogradilišta promijeni u remont jahti. Tako je na tenderu prošle godine kao uslov definisana obaveza budućeg investitora da uloži minimum 15 miliona eura u razvoj djelatnosti remonta jahti i megajahti, kao i da bezuslovno prihvati obavezu za rješavanje eventualnog tehnološkog viška zaposlenih – naveli su iz te NVO.
Jedina pristigla ponuda holandske kompanije Damen šipjards grup, koja je povezana sa kanadskim milijarderom, proglašena je formalno neispravnom, pa je, tvrde iz MANS-a, Savjet sredinom prošle godine procijenio da nema svrhe nastaviti sa takvom privatizacijom, jer je veće interesovanje za kupovinu imovine kompanije kroz postupak stečaja.
– Više je nego indikativno da su upravo nova rješenja u nacrtu zakona o stečaju projektovana tako da će omogućiti da se imovina Jadranskog brodogradilišta proda kroz stečaj za beznačajan iznos u odnosu na stvarnu vrijednost ove nekada prestižne domaće kompanije, a većina radnika koji su u njemu godinama radili ostane bez posla – zaključili su iz MANS-a.J.V.
„Zlatna koka” za Manka
Dobijanjem Jadranskog brodogradilišta, tvrdi MANS, Mank bi zaokružio svoju ideju da pored Porto Montenegra, gdje je pod povlašćenim uslovima dobio mogućnost da sagradi luku za jahte i megajahte, u neposrednoj blizini ima i luku za remont.
– Opšte je poznato da se na gorivo za jahte u Porto Montenegru ne plaća PDV, što je ustupak koji je premijer Milo Đukanović svojevremeno dogovorio sa kanadskim milijarderom. Zahvaljujući tome Mank može da ponudi povoljnije cijene bogatašima za vez jahti u Porto Montenegru u odnosu na italijanske ili francuske luke, dok se sa druge strane država Crna Gora poreskim oslobođenjem na svoju štetu odrekla ogromnih prihoda – naveli su iz MANS-a, ističući da je Manku potrebno da bogatašima ponudi i tu vrstu usluge, s obzirom da se jahte remontuju svakih nekoliko godina, za šta mu je potrebna luka u neposrednoj blizini, odnosno Jadransko brodogradilište.
Smanjen broj
radnika
Zvanični podaci kojima raspolaže Istraživački centar MANS-a pokazuju da je od 2003. kada je u Jadranskom brodogradilištu bilo uposleno 859 radnika, do kraja 2013. broj radnika smanjen na 502 uposlena.
– Broj uposlenih je na kraju 2014. vjerovatno i niži, budući da je tokom prošle godine najavljivano da će kroz program tehnoloških viškova biti riješeno pitanje za još oko 50 radnika brodogradilišta, ali MANS još uvijek ne raspolaže tim podacima – naveli su iz te NVO.
Prema ranijim informacijama koje su objavljene u medijima, podsjeća MANS, ukoliko Mank postane vlasnik Jadranskog brodogradilišta i promijeni mu djelatnost u remont jahti i megajahti, u novoj firmi biće zaposleno od 250 do 300 radnika.